Slavimo čuda iako su mala kao školjke iz Dunava!
Intervju sa Aleksandrom Nikolić, osnivačem brenda Sokolina art U okviru emisije “Lepši svet sa Mariolom” razgovarala sam sa Aleksandrom Nikolić Aleksandra je osnivač brenda Sokolina art u okviru koga školjkama iz Dunava ulepšava svakodnevne artikle poput ramova za slike ili obeleživača za knjige. Pored toga ona je ekološki aktivsta i u okviru Centra Sokolina Art organizuje različite kreativne radionice gde edukuje druge kako da budu kreativni ali i ekološki osvešćeni. Živi u Zemunu i slavi čuda iako su mala baš kao školjke iz Dunava. Šta je za tebe umetnost? Umetnost je sve ono što podstiče čula, izaziva određene emocije i pokreće naš duh. To može da bude neki dizajn, fotografski ram, neka figura, ili zgrada kao što je Sagrada familia umetnika Gaudija. On je stvarao inspirisan organskim oblicima u prirodi i sam je rekao da je priroda jedna velika knjiga koja je otvorena i treba od nje učiti. Umetnost u okviru Centra Sokolina art spaja umetničku vrednost, prirodu i praktičnost. Od svih umetnosti meni je najomiljenija fotografija koja mi je od malena interesantna jer hvata trenutak vremena i svako taj trenutak može da doživi i zabeleži na drugačiji način. Tada se osećam kao istraživač kadrova, igre svetla i tame, ali i kao pravi svedok božanske kreacije na Zemlji. Umetnost je kiseonik za dušu čoveka i ona je svakome neophodna. Verujem da je ljubav prema umetnosti i prirodi jedina koja održava čoveka u vremenu. https://www.instagram.com/sokolina.art/ Osnovala si Centar Sokolina art. Zašto si izabrala baš naziv Sokolina i čime se sve baviš u okviru centra? Naziv Sokolina art se odnosi na zvuk ptice Mali Soko koji stalno čujem dok radim sa školjkama. Sam zvuk i ptica asociraju na slobodu pa je zato nastao naziv Sokolina art zbog slobode da izražavamo kreativnost i da živimo svoju istinu u ljubavi sa prirodom. Centar za kreativno ekološko stvaralaštvo – Sokolina art je mesto gde uz umetnost i prirodu poboljšavamo kvalitet života ljudi, i povezujemo ih sa nevidljivim prirodnim i kulturnim resursima duž regije evropske reke Dunav. Do sada je preko 700 učesnika prošlo kroz Sokolina Art programe i više hiljada njih otkrilo je nevidljive resurse oko sebe i u sebi. Sav rad Centra Sokolina art – proizvodi (unikatni foto-ramovi, obeleživači za knjige, magneti) i usluge (radionice za decu i odrasle, izložbe, eko-šetnje…) počivaju na upotrebi isključivo praznih školjki iz Dunava kojima se daje nova svrha na tim proizvodima ili događajima i predstavljaju spoj lepog, korisnog, funkcionalnog i održivog. Glavni cilj nam je da na različite načine sa lokalnom zajednicom, decom i odraslima slavimo čuda iako su mala kao školjke iz Dunava. Kako je došlo do toga da ljubav prema prirodi i Dunavu pretvaraš u mala umetnička dela? Ceo život sam na Dunavu i za mene je to bliska veza, jer od kad znam za sebe znam za Dunav i prirodu i zahvaljujući porodici uvidela sam svu lepotu koju priroda pruža. Tokom srednje škole razvila se ljubav prema biologiji, svetu prirode, koja je kulminirala na Šumarskom fakultetu, odsek pejzažne arhitekture i hortikulture. Diplomski rad sam posvetila Dunavu i celo dalje angažovanje kroz Sokolina art je vezano za Dunav, umetnost i tu simboliku koju spirala puža i svaka školjka nose u sebi. Sve je počelo kada sam se nakon izazovnog ličnog perioda vratila na Dunav i uvidela lepotu koja nam je ispred nosa, a koju tretiramo bahato. Školjke su se u jednom momentu pojavile u velikom broju, a mi umesto da smo očarani što ne moramo na more po školjke već su školjke došle do nas, poslati su bageri da ih smljeskaju jer bockaju dok se hoda do vode. Tada sam se zapitala “koliko god da sam mala jedinka šta je to što ja sada mogu da uradim?”. Shvatila sam da mogu da radim ono što sam ranije radila za prijatelje, a to je da pravim fotografske ramove, magnete, kao i obeleživače za knjige. U svojim radovima spajam fotografije, školjke i reiki kao energetsku tehniku, kako bi predmeti kasnije u prostoru emitovali dobre vibracije. Veliki si borac za zaštitu prirode. Šta je ono malo što svako od nas može da uradi da bi dao svoj doprinos očuvanju životne sredine? Prema istraživanjima životnu sredinu najviše ugrožava otpad. Da bi se zaštitila njavažnije je počistiti za sobom i ne uništavati radi hira. Zato svako od nas može da pokupi iza sebe, da reciklira ili prenameni ambalažu, da se priključi akcijama čišćenja šuma, reka i drugih vodenih površina. Te akcije su ujedno i lepo iskustvo gde se ljudi druže, a istovremeno rade nešto dobro za svoju okolinu. Najveći problem u odnosu na reke jeste otpad na koji svaki građanin može da utiče, a to su opušci cigareta. Izuzetno su toksični i zagađuju vodu, žive organizme, pa samim tim dolaze i na našu trpezu. Štetene količine nikotina su prisutne i sedam dana nakon što je cigareta ugašena. Ukoliko ste u mogućnosti opuške ne bacajate na zemlju ili blizu reke, već je najbolje staviti ih u kutiju ili još bolje tokom džogiranja sakupljati otpad. Tako se čuva planeta i održava dobra linija. Šveđani su to nazvali Ploging – kupiš đubre dok džogiraš. Dobro utiče i na kondiciju, a usput je i zabavno ako se radi u grupi. Koje si sve to radinonce i događaje organizovala u okviru Centra Sokolina Art i sa kojim ciljem? Sa Centrom Sokolina art učestvujem u obeležavanju Dana Dunava sa zanimljivim interaktivnim radionicama gde ističemo značaj reke Dunav za naš život. Učestvovala sam u takmičenju Zelene Ideje, organizovala sam Eko šetnju za Dunav i Zemunski kej gde smo imali i praktičan deo sakupljanja otpada. Tu su i Sokolina art radionice za decu i roditelje, sa ciljem podsticanja kreativnosti i timskog rada porodica, upoznavanja ekologije, podizanja svesti o životnoj sredini i Dunavu, kao i međusobno zbližavanje kroz umetnost, igru i prirodu, prevenstveno uz dunavske školjke na holistički način. Za taj rad Sokolina art je dobila priznanje Kreativnog biznis kupa Srbije za razvoj lokalne zajednice, širenje ekološke svesti i aktivno povezivanje u kreativne Sokolina art događaje. Tu su i interaktivne Sokolina art izložbe i radionice za Dane Evropske
Slavimo čuda iako su mala kao školjke iz Dunava! Read More »